TOP 5 OVE NEDELJE

Povezani članci

Kupiti stan ili ostati podstanar? Računica za 10 godina života u Srbiji

Kratak odgovor: u Beogradu se kupovina stana na kredit u odnosu na kiriju isplati za deset godina ako cene stanova rastu bar oko 1,5–2% godišnje. Ako cene stagniraju, disciplinovan podstanar koji redovno ulaže razliku može da završi deceniju sa više imovine od vlasnika. Do tog zaključka smo došli računicom za stan od 50 kvadrata po prosečnoj beogradskoj ceni, sa svim troškovima kupovine, kredita, održavanja i kirije.

Pitanje „kupiti ili iznajmiti“ u Srbiji se retko postavlja hladne glave. Kod nas se vlasništvo nad stanom tradicionalno smatra merom sigurnosti, dok se kirija vidi kao „bačen novac“. Ta logika nije pogrešna, ali je nepotpuna: i vlasnik baca novac, samo ga naziva kamatom, porezom i održavanjem.

U ovom tekstu poredimo dva puta na istom primeru i jasno odvajamo zvanične podatke od pretpostavki. Brojke nisu prognoza za vaš stan, već alat da sami napravite svoju računicu.

Polazni podaci (provereni 8. novembra 2026)

  • Prosečan kvadrat stana u Beogradu: 3.219 €, rast od 13,94% za godinu dana (prvo polugodište 2026, RZS i RGZ preko N1)
  • Najviša nominalna kamata na stambene kredite u evrima sa fiksnom stopom: 5,15%, prosečna ponderisana 4,29% (NBS, 1.6–30.11.2026)
  • Minimalno učešće: 10% za prvi stan, 20% za svaki naredni (NBS)
  • Kirija za jednosoban stan u širem centru: 450–700 € mesečno

Kupiti ili iznajmiti: računica za 10 godina

Primer: stan od 50 kvadrata po prosečnoj beogradskoj ceni od 3.219 evra, odnosno 160.950 evra. Kupac daje 20% učešća i uzima kredit u evrima sa fiksnom kamatom od 5% na 25 godina. Podstanar za sličan stan plaća 600 evra mesečno, uz rast kirije od 3% godišnje.

Stavka (10 godina)Kupac na kreditPodstanar
Početni novac32.190 € učešće + oko 8.240 € troškova kupovineIsti iznos (40.430 €) uloženi u fond sa pretpostavljenim prinosom od 4%
Mesečno stanovanjerata 753 € + održavanje i porez oko 155 €kirija 600 € na početku, raste 3% godišnje
Plaćeno banci za 10 godina90.326 € (od toga 56.751 € kamata)—
Plaćeno kirije za 10 godina—oko 82.540 €
Preostali dug posle 10 godinaoko 95.185 €—
Imovina posle 10 godinavrednost stana minus preostali dugportfolio od oko 93.600 €, ako je razlika redovno ulagana

Obračun redakcije. Troškovi kupovine: porez na prenos 2,5% (kod kupovine od fizičkog lica), agencijska provizija 2% i oko 1.000 € za overu, procenu i hipoteku. Održavanje: 1% vrednosti stana godišnje; porez na imovinu: procena 250 € godišnje.

Ključno pitanje je koliko će stan vredeti za deset godina. Zato smo napravili tri scenarija:

Scenario rasta cena stanovaVrednost stana za 10 godinaImovina vlasnika (stan minus dug)Imovina podstanara (portfolio)Ko je u prednosti
0% godišnje (stagnacija)160.950 €oko 65.800 €oko 93.600 €Podstanar, oko 27.800 €
2% godišnjeoko 196.200 €oko 101.000 €oko 93.600 €Vlasnik, oko 7.400 €
4% godišnjeoko 238.200 €oko 143.100 €oko 93.600 €Vlasnik, oko 49.500 €

Pretpostavke su ilustrativne. Prinos od 4% na ulaganja nije zagarantovan, a prošli rast cena stanova ne garantuje buduće kretanje.

Visoka betonska stambena zgrada u Beogradu sa osvetljenim prozorima
Prosečan kvadrat u Beogradu je u prvom polugodištu 2026. dostigao 3.219 evra. Foto: Aleksandr Popov / Unsplash

Šta računica pokazuje, a šta ne pokazuje

Prvih deset godina kredita su najskuplje

Kod anuitetnog kredita najveći deo rate na početku odlazi na kamatu. U našem primeru, od 90.326 evra plaćenih banci za deset godina, 56.751 evro je kamata, a samo 33.575 evra je otplata glavnice. Zato vlasnik koji proda stan posle pet ili sedam godina često ostvari manje nego što je očekivao.

Podstanar pobeđuje samo ako je disciplinovan

Scenario u kom podstanar završava sa više imovine pretpostavlja da je početnih 40.430 evra zaista uložio i da je svakog meseca ulagao razliku između troška vlasnika i kirije. U praksi mnogi tu razliku potroše. Kredit je, paradoksalno, prisilna štednja: banka ne pita da li vam se ovog meseca štedi.

Rast cena iz prošlosti nije garancija

Prosečan kvadrat u Beogradu porastao je 13,94% za samo godinu dana, prema podacima za prvo polugodište 2026. Takav tempo je izuzetan i ne može trajati unedogled. Računica sa 2% rasta godišnje je konzervativnija i, za planiranje, razumnija polazna tačka.

Koliko košta kupovina stana pre prve rate

Mnogi kupci sav ušteđeni novac usmere na učešće i zaborave na troškove koji ga prate. U našem primeru to je oko 8.240 evra, ili više od 5% cene stana:

Trošak kupovineIznos u primeruNapomena
Učešće 20%32.190 €Za prvi stan banke mogu odobriti 10%, uz veću ratu
Porez na prenos apsolutnih prava 2,5%4.024 €Kod kupovine od fizičkog lica; kod novogradnje od investitora plaća se PDV koji je uračunat u cenu
Agencijska provizija (procena 2%)3.219 €Zavisi od agencije i dogovora
Overa, procena, hipoteka, osiguranje (procena)oko 1.000 €Zavisi od banke i iznosa
Ukupno pre useljenjaoko 40.430 €Bez nameštaja i eventualnog renoviranja

Ako biste kupovali prvi stan uz učešće od 10%, početni iznos bi bio niži, ali bi i dug i mesečna rata bili veći. Razlika između 10% i 20% učešća na dugom roku otplate može da znači hiljade evra kamate.

Par među kutijama za selidbu gleda u tablet
Pravo pitanje nije samo cena kvadrata, već koliko godina planirate da ostanete. Foto: Vitaly Gariev / Unsplash

Kada je bolje kupiti, a kada iznajmiti

Kupovina ima više smisla ako…Kirija ima više smisla ako…
planirate da u istom gradu ostanete 10 i više godinaniste sigurni gde ćete živeti za tri do pet godina
imate stabilna primanja i rezervu od bar šest rataposao ili primanja nisu stabilni
rata nije veća od oko trećine primanja domaćinstvabi vas rata ostavila bez rezerve
vam vlasništvo donosi mir koji ima vrednost i van brojevaumete i želite da redovno ulažete razliku

Pet pitanja pre odluke

  1. Koliko godina planiram da živim ovde? Ispod pet godina, troškovi kupovine i prodaje često pojedu dobitak.
  2. Koliko iznosi ukupni mesečni trošak vlasništva? Rata plus održavanje, porez i osiguranje, ne samo rata.
  3. Imam li rezervu posle učešća? Stan bez rezerve za kvarove i gubitak posla je rizik, ne sigurnost.
  4. Da li bih zaista ulagao razliku da ostanem podstanar? Ako ne, kredit je verovatno bolja disciplina.
  5. Kako se kamata i rata menjaju u lošem scenariju? Kod promenljive kamate proverite ratu i pri višoj stopi.

Za širu sliku troškova pogledajte naš tekst koliko novca treba za život u Beogradu 2026, sa cenama kirija po delovima grada, i analizu najskupljih kvartova na Balkanu i cene kvadrata. Ako razmišljate gde bi podstanar mogao da ulaže razliku, tu je vodič investicioni fondovi u Srbiji 2026.

Zaključak

Kupovina stana nije automatski pametnija od kirije, niti je kirija „bačen novac“. Na deset godina u Beogradu, vlasništvo pobeđuje ako cene stanova nastave da rastu makar umereno, a kirija može da pobedi ako cene stagniraju i ako podstanar disciplinovano ulaže. Najvažnija promenljiva niste vi ni banka, već vreme: što duže ostajete u stanu, to kupovina ima više smisla.

Tekst ima informativni karakter i ne predstavlja finansijski savet. Pre odluke proverite ponude banaka, reprezentativni primer i EKS.

Najčešća pitanja

Da li je bolje kupiti stan ili biti podstanar u Beogradu?

Zavisi od toga koliko dugo ostajete i kako će se kretati cene. U našoj računici za 10 godina kupovina je isplativija ako cene stanova rastu bar oko 2% godišnje, a kirija uz redovno ulaganje razlike ako cene stagniraju.

Koliko je učešće za stambeni kredit 2026?

Prema propisu NBS, minimalno učešće za kupovinu prvog stana je 10%, a za svaku narednu kupovinu 20%. Banke mogu tražiti i više.

Kolika je kamata na stambene kredite?

Za period od 1. juna do 30. novembra 2026. NBS je objavila najvišu nominalnu kamatu od 5,15% za stambene kredite u evrima sa fiksnom stopom i 6,11% sa promenljivom stopom.

Koliko košta kupovina stana pored cene?

Pored učešća treba računati porez na prenos od 2,5% (kod kupovine od fizičkog lica), agencijsku proviziju i troškove overe, procene i hipoteke. U primeru stana od 160.950 evra to je oko 8.240 evra.

Koliko se kamate plati u prvih 10 godina kredita?

U primeru kredita od 128.760 evra na 25 godina uz 5% kamate, za prvih deset godina plaća se 90.326 evra, od čega je 56.751 evro kamata.

Izvori, fotografije i metodologija

Fotografije: Jakub Żerdzicki, Aleksandr Popov, Vitaly Gariev / Unsplash. Fotografije su ilustrativne. Podaci provereni 8. novembra 2026. Primeri i procene u tekstu jasno su označeni i ne predstavljaju finansijski savet.

Redakcija Ulične Priče
Redakcija Ulične Pričehttps://ulicneprice.com
Redakcija Ulične Priče uređuje i objavljuje sadržaje iz oblasti novca, psihologije, odnosa, životnog stila, luksuza i tehnologije. Finansijske teme pripremaju se uz višedecenijsko profesionalno iskustvo iz bankarskog sektora i proveru aktuelnih podataka iz relevantnih i zvaničnih izvora. Cilj redakcije je da složene teme predstavi jasno, odgovorno i razumljivo.

Popularno