TOP 5 OVE NEDELJE

Povezani članci

Minus po računu, kreditna kartica ili keš kredit: gde 100.000 dinara duga najviše košta?

Od tri najčešća načina da se pozajmi 100.000 dinara, dozvoljeni minus je po pravilu najskuplji, gotovinski kredit sa promenljivom kamatom najjeftiniji, a kreditna kartica može da bude besplatna ili veoma skupa, zavisno od toga kako je otplaćujete. Na dug od 100.000 dinara koji se vraća za godinu dana, razlika između najskupljeg i najjeftinijeg rešenja iznosi oko 3.500 do 4.000 dinara kamate, a ako se dug samo „vuče“, razlika postaje mnogo veća.

Ova tema nije sporedna. Prema podacima Udruženja banaka koje je preneo Biznis.rs u maju 2026, gotovinski krediti građana premašili su bilion dinara i za godinu dana porasli 21%. Istovremeno, broj tekućih računa u docnji skočio je sa 180.000 u martu na 203.000 u aprilu. Mnogi se zadužuju na najskuplji mogući način samo zato što je najlakši.

U ovom vodiču upoređujemo tri proizvoda na istom primeru: dug od 100.000 dinara. Gde god su iznosi izračunati na osnovu pretpostavljene kamate, to je jasno naznačeno, jer se uslovi razlikuju od banke do banke.

Ukratko (podaci provereni 8. novembra 2026)

  • Prosečna kamata na dozvoljeni minus u 17 banaka: 17,49% (NBS, kraj aprila 2026)
  • Najviša dozvoljena nominalna kamata na dinarske kredite sa promenljivom stopom: 11,33% (NBS, važi 1.6–30.11.2026)
  • Zatezna kamata za nedozvoljeni minus: 13,75% (referentna stopa 5,75% + 8 p.p.)
  • Kreditna kartica: bez kamate ako ceo dug platite u beskamatnom periodu, skupo ako plaćate samo minimalni iznos

Koliko košta 100.000 dinara duga: poređenje na 12 meseci

Pretpostavka za sve scenarije je ista: 100.000 dinara vraćate u 12 jednakih mesečnih rata. Za gotovinski kredit uzeli smo zakonski maksimum nominalne kamate za dinarske kredite sa promenljivom stopom, za minus prosečnu kamatu iz podataka NBS, a za karticu ilustrativnih 18% godišnje, jer se kamate na kartice razlikuju po bankama i treba ih proveriti u ugovoru.

Način zaduženjaKamata (godišnje)Mesečna rataUkupna kamata za 12 meseci
Gotovinski kredit (promenljiva stopa, zakonski maksimum)11,33%8.854 RSDoko 6.243 RSD
Nedozvoljeni minus (zatezna kamata)13,75%8.967 RSDoko 7.603 RSD + naknade banke
Dozvoljeni minus (prosek 17 banaka)17,49%9.144 RSDoko 9.725 RSD
Kreditna kartica, revolving (primer)18%9.168 RSDoko 10.016 RSD
Kreditna kartica, ceo dug plaćen u beskamatnom periodu0%—0 RSD (uz članarinu kartice)

Obračun redakcije po anuitetnoj formuli. Ne uključuje naknade za obradu kredita, osiguranje i članarinu kartice, koje mogu povećati efektivnu kamatnu stopu (EKS).

Na prvi pogled razlike nisu dramatične: nekoliko hiljada dinara godišnje. Ali to važi samo ako se dug zaista vraća. Problem sa minusom i karticom nije kamata kada se uredno otplaćuje, već to što oba proizvoda ne zahtevaju da se dug ikada vrati.

Osoba drži platnu karticu dok koristi laptop
Kartica je najjeftiniji dug samo ako se iznos u celosti plati do roka. Foto: rupixen / Unsplash

Dozvoljeni minus: najlakši i najskuplji dug

Dozvoljeni minus, odnosno odobreno prekoračenje po tekućem računu, banka odobrava na osnovu zarade i on se automatski koristi čim stanje na računu padne ispod nule. Prema podacima NBS s kraja aprila 2026, prosečna kamata na dozvoljeni minus u 17 banaka iznosila je 17,49%, uz velike razlike: od oko 9,3% u ProCredit banci do više od 19% u pojedinim velikim bankama.

Najveća zamka minusa je to što se vraća sam od sebe. Kada legne plata, minus se „popuni“, a onda se do kraja meseca ponovo potroši. Ako ste u minusu od 100.000 dinara tokom cele godine, plaćate kamatu na ceo iznos svih 12 meseci, što pri kamati od 17,49% iznosi oko 17.490 dinara godišnje, a dug na kraju godine ostaje isti.

Scenario: 100.000 RSD minusa celu godinuKamataTrošak godišnjeDug na kraju godine
Banka sa nižom kamatomoko 9,3%oko 9.300 RSD100.000 RSD
Prosek 17 banaka (NBS, april 2026)17,49%oko 17.490 RSD100.000 RSD
Banka sa višom kamatomoko 19,5%oko 19.500 RSD100.000 RSD

Pojednostavljen obračun: kamata na nepromenjen dug tokom 12 meseci.

Zanimljivo je da je nedozvoljeni minus, koji nastaje kada potrošite više od odobrenog limita ili kada banka skine ratu, a novca nema, u proseku jeftiniji od dozvoljenog. Na njega se primenjuje zakonska zatezna kamata, koja je referentna stopa NBS uvećana za osam procentnih poena, odnosno trenutno 13,75%. To ipak nije preporuka: banke na nedozvoljeni minus zaračunavaju i naknade za opomene, a može doći i do blokade kartice.

Kreditna kartica: besplatna ili skupa, zavisno od vas

Kreditna kartica ima nešto što minus i kredit nemaju: beskamatni period. Ako sve što ste potrošili u toku obračunskog perioda platite u celosti do datuma dospeća, ne plaćate kamatu. Za čoveka koji karticu koristi disciplinovano, to je besplatna pozajmica na nekoliko nedelja, uz članarinu koju naplaćuje banka.

Kod revolving kartica postoji i druga strana. Ako plaćate samo minimalni mesečni iznos, preostali dug se prenosi i na njega teče kamata. Na primeru duga od 100.000 dinara, kamate od 18% godišnje i minimalne uplate od 5% duga (najmanje 1.000 dinara), otplata bi trajala oko 70 meseci, a ukupna kamata bi bila oko 38.000 dinara. Uz minimalnu uplatu od 3%, otplata bi trajala oko deset godina, a kamata bi bila skoro koliko i sam dug.

Kako otplaćujete 100.000 RSD na kartici (primer, 18%)Trajanje otplateUkupna kamata
Ceo iznos u beskamatnom periodudo dospeća0 RSD
12 jednakih rata12 mesecioko 10.000 RSD
Minimalno 5% duga mesečnooko 70 mesecioko 38.000 RSD
Minimalno 3% duga mesečnooko 120 mesecioko 80.000 RSD

Ilustrativni obračun redakcije; stvarni minimalni iznos i kamatu proverite u ugovoru o kartici.

Gotovinski kredit: najjeftiniji, ali ne i besplatan

Gotovinski kredit ima jasan plan otplate, fiksan broj rata i, kod kredita sa promenljivom stopom, zakonsko ograničenje kamate. Prema tabeli NBS koja važi od 1. juna do 30. novembra 2026, najviša nominalna kamata za dinarske kredite koji nisu stambeni, sa promenljivom stopom, iznosi 11,33%, a prosečna ponderisana stopa za te ugovore 9,06%. NBS nove granice objavljuje 1. decembra, pa ih tada treba ponovo proveriti.

Na 100.000 dinara i 12 rata to znači kamatu od oko 6.200 dinara na zakonskom maksimumu, ili oko 5.000 dinara pri kamati od 9,06%. Međutim, kod gotovinskih kredita treba gledati efektivnu kamatnu stopu (EKS), jer ona uključuje i naknadu za obradu, osiguranje i druge troškove. Kredit sa nižom nominalnom kamatom i visokom naknadom može biti skuplji od kredita sa malo višom kamatom bez naknade.

Gotovinski kredit ima i svoje mane. Odobrava se uz proveru kreditne sposobnosti, traje duže od jednog klika u aplikaciji i obavezuje vas na redovnu ratu. Upravo to je i njegova prednost: dug se zaista vraća.

Kupac plaća karticom na kasi kafića
Mali svakodnevni troškovi najlakše pretvaraju minus u trajno stanje. Foto: SpotOn / Unsplash

Šta izabrati: praktično pravilo

SituacijaNajpametniji izborZašto
Trošak koji vraćate za manje od mesec danaKreditna kartica u beskamatnom perioduNema kamate ako platite ceo iznos do roka
Dug koji vraćate za 6 do 24 mesecaGotovinski kredit sa jasnim planom otplateNajniža kamata i obavezna otplata
Kratak premošćaj do plateMinus, ali samo nekoliko danaSkup je, ali kratko korišćenje znači malu kamatu
Dug koji se „vuče“ mesecimaRefinansiranje gotovinskim kreditomMinus i revolving bez plana su najskuplja opcija

Kako da prestanete da plaćate kamatu na minus

  1. Izračunajte koliko vas minus stvarno košta. Pomnožite prosečan iznos minusa sa kamatom iz ugovora. Kod 100.000 dinara i 17,49% to je oko 1.460 dinara mesečno.
  2. Uporedite EKS, a ne samo nominalnu kamatu. Banke su dužne da prikažu EKS i reprezentativni primer pre potpisivanja ugovora.
  3. Zamenite trajni minus kreditom sa ratama. Rata koja je malo veća od mesečne kamate na minus znači da se dug zaista smanjuje.
  4. Smanjite limit minusa. Manji limit znači manje iskušenja i manju kamatu.
  5. Karticu koristite kao kalendar, ne kao kredit. Plaćajte je u celosti svakog meseca ili je ne koristite za kupovine koje ne možete da platite odmah.

Ako vam se čini da plata nestaje pre kraja meseca, pogledajte i naše tekstove o navikama koje otežavaju finansijsku stabilnost i o tome kako da gradite finansijsku stabilnost kroz male navike štednje. Širu sliku o tome kako se bankarstvo u Srbiji menja daje tekst sjaj i tama modernog bankarstva u Srbiji.

Zaključak

Kada je reč o dugu od 100.000 dinara, najskuplji proizvod nije onaj sa najvišom kamatom, već onaj koji nema obavezu otplate. Minus i revolving kartica su korisni za nekoliko dana ili nedelja, ali kao trajno stanje koštaju više od bilo kog kredita. Ako dug ne možete da vratite za mesec dana, gotovinski kredit sa jasnim planom otplate i proverenim EKS-om skoro uvek je jeftinije rešenje.

Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja finansijski savet. Pre zaduživanja proverite ugovor, reprezentativni primer i EKS u svojoj banci.

Najčešća pitanja

Šta je skuplje, minus ili keš kredit?

Po pravilu minus. Prosečna kamata na dozvoljeni minus krajem aprila 2026. bila je 17,49%, dok je najviša dozvoljena nominalna kamata za dinarske kredite sa promenljivom stopom 11,33%.

Koliko košta minus od 100.000 dinara godišnje?

Ako minus od 100.000 dinara koristite celu godinu uz prosečnu kamatu od 17,49%, kamata iznosi oko 17.490 dinara, a dug na kraju godine ostaje isti.

Da li je kreditna kartica bez kamate?

Jeste, ako ceo potrošeni iznos platite do datuma dospeća u beskamatnom periodu. Ako plaćate samo minimalni iznos, na preostali dug teče kamata.

Kolika je kamata na nedozvoljeni minus?

Na nedozvoljeni minus primenjuje se zakonska zatezna kamata, referentna stopa NBS uvećana za osam procentnih poena, što je trenutno 13,75%, uz moguće naknade banke.

Koja je najveća dozvoljena kamata na gotovinski kredit?

Za dinarske kredite sa promenljivom stopom koji nisu stambeni, NBS je za period od 1. juna do 30. novembra 2026. objavila maksimalnu nominalnu kamatu od 11,33%.

Izvori, fotografije i metodologija

Fotografije: Kelly Sikkema, rupixen, SpotOn / Unsplash. Fotografije su ilustrativne. Podaci provereni 8. novembra 2026. Primeri i procene u tekstu jasno su označeni i ne predstavljaju finansijski savet.

Redakcija Ulične Priče
Redakcija Ulične Pričehttps://ulicneprice.com
Redakcija Ulične Priče uređuje i objavljuje sadržaje iz oblasti novca, psihologije, odnosa, životnog stila, luksuza i tehnologije. Finansijske teme pripremaju se uz višedecenijsko profesionalno iskustvo iz bankarskog sektora i proveru aktuelnih podataka iz relevantnih i zvaničnih izvora. Cilj redakcije je da složene teme predstavi jasno, odgovorno i razumljivo.

Popularno